+670 77320643

info@rclm.tl

KMKLN Baucau Lakon Figura Di’ak Ida Eis PR ‘Lú-Olo’ iha Faze Rekonstrusaun Estadu

Saudozu Francisco Guterres Lú-Olo (Foto Espesial)

RCLM Baucau (22/06/2026)—Konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál (KMKLN) Baucau sente triste tebes tamba, lakon figura  di’ak  ida, Saudozu Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ iha faze rekonstrusaun Estadu Timor-Leste.

Sekretáriu KMKLN Baucau Roberto Carlos da Costa ‘Laran Taridu’, lori estrutura konsellu Munisipál Kombatente Libertasaun Nasionál, hato’o sentidu kondolensia ba falesimentu saudozu Eis Titulár Francisco Guterres Lú-Olo, ne’ebé antes ne’e hanesan Prezidente Repúblika, Prezidente Asembleia Konstitusionál, Prezidente Parlamentu no atuál Prezidente Partidu FRETILIN, ne’ebé fila hikas ba Aman Maromak nia kadunan Santu.

“Hanesan asuwain luta durante tinan 24 nia laran, ami hato’o sentidu pesemista ba ninia falesimentu tamba ne’e nu’udar Konsellu Munisípál Kombatente Libertasaun Nasionál Baucau, hato’o pesimista tamba foin hahú hanesan konstrusaun estadu maibe sedu los nia bele fila ba Maromak nia kadunan santu, sente nu’udar Kombatente no Veteranus lakon figura importante ida iha faze ida importante rekonstrusaun Estadu,” dehan Sekretáriu jerál KMKLN Baucau ba Jornalista sira iha kna’ar fatin Vila Antiga segunda ne’e.

Sekretáriu jerál KMKLN Baucau ‘Laran Taridu’ afirma, relasiona ho falesimentu Eis Titulár saudozu Francisco Guterres Lú-Olo liu husi reuniaun estraordináriu deside dekreta lutu nasionál hahú loro 22 (ohin) husi tuku 15,00 loraik to’o meia noite loron 28 fulan ne’e (Juñu), tamba ne’e apela ba maluk veteranus ka Kombatente no komunidade sira kumpri no fó valor lutu nasionál ho asaun hasa’e Bandeira Nasionál meia haste iha ida-ida nia uma oin.

“Hahu ohin nasaun Timor lakon lideransa importante ida, tamba ne’e apela ba veteranus no komunidade sira fó valor ba rezultadu ida ne’e hasae Bandeira meia haste (setenga tian), labele hasai to’o leten,” Laran Taridu’ apela.

Alende ne’e Kombatente Libertasaun Munisípiu Baucau husu adeptus bola sira kada nasaun, asite kopa Mundiál ne’ebé la’o hela labele barullu no halo konvoiu tamba, Timor-Leste sei iha fase lutu Nasionál ba Saudozu Francisco Guterres Lú-Olo.

Biografia Saudozu Francisco Guterres Lú Olo

Restaurador e Deklarador Restaurasaun Independensia RDTL nian. Prezidente Parlamentu Nasional 2002 2007-Presidente República 2017-2022.

Ho naran ne’ebe ema hotu conhece nudar “Lú Olo”, nia moris ho naran sarani Francisco Guterres iha Ossu, Distritu Viqueque, iha 7 Setembro 1954.

Lú Olo kaben ho Cidália Lopes Nobre Mouzinho Guterres, no sira iha oan nain-haat, Francisco Cidalino, Eldino Nobre, Felezito Samora Guterres no Dália Liliana Nobre Guterres.

Hori 1963 to’o 1969 Lú Olo estuda iha Colégio Santa Teresinha iha Ossu, no iha tempo ne’e nia simu instrusaun escolar husi Padre Salesiano sira. Iha tinan 1969 nia remata quarta classe.

Iha 1969 nia tama iha Liceu iha Díli no estuda iha Liceu to’o 1973, bainhira nia fila fali ba Colégio Santa Teresinha nudar monitor escolar to’o 1974. Nia fila fali ba Díli iha 1974 hodi hahu fali nia estudos, maibe la consegue tamba nia integra aan ba Luta Contra Colonialismo Português.

Lú Olo la consegue estuda fali, to’o iha tinan 2007 bainhira nia estuda curso Direito, no gradua iha 2012 iha UNTL.

Iha 1974 nia integra no partisipa nudar dedicasaun exclusiva ba Luta Libertação to’o 2000, bainhira nia fo nia aan tomak ba reorganização FRETILIN nian nudar partido hodi prepara FRETILIN nudar partido ba era pós-independência, era democracia. Nia forma parte grupo comandante nain 4 deit ne’ebe hela iha ai laran tinan 24 tomak durante funu resistência.

Hori 15 Setembru 2001 to’o 20 Maiu 2002 Lú Olo kaer kna’ar Presidente Assembléia Constituinte, ne’ebe hakerek no aprova Constituição RDTL nian. Ne’e lori Lú Olo ba reconhecimento nudar “Mata Dalan ba Constituição RDTL nian.”

Bainhira Independência Nacional RDTL nian restaura fila fali iha 20 Maio 2002, Lú Olo sae ba knaar Presidente Parlamento Nacional RDTL nian to’o 31 Junho 2007.

Lú Olo reconhecido nudar líder resistência ida ne’ebe consegue halo tranzisaun husi funu nain ida ba lider ida iha era Constitucional no Estado Direito Democrático.

Lú Olo, único líder funu nain husi tempo resistência iha Timor-Leste ne’ebe consegue estuda no besik ona atu remata estudos curso pratica Direito, no la kleur sei licencia nudar advogado.

FUNSAUN POLITIKA/ PARTIDARIA

Lú Olo nia historia iha resistensia hahu husi nia militansia iha partidu FRETILIN desde 1974 no nia fo nia aan tomak ba luta ba libertasaun nasional, luta ba ukun rasik aan, ne’ebe dura tinan 24 tomak.

Iha 1974 kedan nia adere ba ASDT tamba nia hare katak partidu ida ne’e nia defesa ba independencia total Timor-Leste nian, mudansas ba vida social, economica no politika povo Maubere nian liu husi reformas estruturais ne’ebe mosu iha tempo colonialismu nian, mak dalan atu liberta nasaun no liberta povo. Nia hetan mos orientasaun makas husi Padres Salesianos balun ne’ebe hanorin nia kona ba konsiensia no moralidade atu luta ba nia povo no nasaun.

Iha 1975 nia adere aan ba FRETILIN nudar militante, no bainhira Indonesia invade Timor-Lest iha Dezembru 1975, nia mos sae ba foho no ai laran hamutuk ho povo no ho lideransa Comite Central FRETILIN nian. Nia tama hamutuk pelutaun ida FALINTIL nian ne’ebe comandado husi Comandante Lino Olkasa, no hahu nia moris nudar funu nain ba liberta Povo no Patria Maubere.

Iha Junho 1976 nia hetan nomeasaun nudar Vice Secretraiu Ossu nian, Distritu Viqueque, no iha tinan hanesan nia substitui fali Secretariu Zona, depois de ida ne’e hetan capturasaun husi forsas Indonesia nian.

Depois reuniaun dauluk CCF nian iha 1976, Lú Olo hetan nomeasaun nudar Vice Secretariu regiaun Leste nian, no tamba ne’e nia hahu iha ligasaun direta ho Comando Luta nian.

Iha 1977/1978 nia hetan nomeasaun nudar Comissariu Sector Ponta Leste nian. Iha 1978 atu remata, inimigo consegue harahun base apoiu nian no consegue hahu controlla populasaun makas liu ona. Tinan tolu tuir inimigo harahun base de apoiu, hamosu tempo susar tebes ba sira ne’ebe sei iha foho, no obriga fase foun ida halau funu guerilha nian, no jovem Lú Olo mos hili atu halau funu guerilha ida ne’e, tamba nia hanesan barak, hili tiha ona atu cumpri ho obrigasaun, PATRIA KA MATE.

Iha 1981, resistensia armada FRETILIN nian hetan restrurasaun iha foho husi lider sira ne’ebe moris hela, hanesan Comandante Xanana Gusmão, Comandante Ma Hunu no Comandante Basuka, ne’ebe tuir mai mate iha combate.

Iha 1982 Lú Olo hetan nomeasaun nudar Adjuntu iha regiaun Leste, no mos halo parte Comando Terseira Companhia Guerilha nian, nudar responsavel politico.

Iha 1984 nia hetan nomeasaun nudar Commissariu Politiku. Iha 1987 nia kaer knaar ne’e hamutuk ho funsaun executivo bainhira nia hetan transferensia ba Regiaun Cruzeiros, “composto husi Distritus Manufahi, Manatuto Oeste, Aileu no parte Oriental Díli nian.”

Iha 1987, Comandante Chefe Xanana Gusmão, hasai aan husi FRETILIN no hari’i CNRM (Conselho Nacional Resistensia Maubere), nudar estrategia foun ba luta. Comando politiku FRETILIN nian integra ba Commissaun Directiva FRETILIN (CDF), ne’ebe parte integrante ba Resistensia Armada, ne’ebe Mau Hunu mak Secretariu, no Mau Hodo, Konis Santana no Lú Olo mak Vice Secretariu.

Bainhira Mau Hodo hetan capturasaun husi inimigo iha 1991, no tuir mai Xanana iha 1992, no Ma Hunu entrega aan iha 1993, Konis Santana mak sai Secretariu CDF no mos Comando da Luta, no Lú Olo assume cargo Vice Secretariu CDF nian. Bainhira Comandante Konis Santana mate iha 1998, Lú Olo assume cargo nudar Secretariu CDF nian no kaer funsaun politiku iha Resistência Armada.

Tuir Lú Olo nia proposta, FRETILIN realiza conferencia extraordinária iha Sydney, Austrália, hodi reorganiza Diresaun Central FRETILIN nian. Nune’e Conselho Presidencial FRETILIN nian harii no substitui CDF, ho Lú Olo nu’udar Coordenador Geral Conselho Presidencial FRETILIN nian ba Resistência Armada, no Mari Alkatiri nudar primeiro Vice Coordenador iha Frente Diplomática, Ma Hunu nudar Segundo Vice Coordenador iha Frente Clandestina no Mau Hodo nudar Secretario Secretariado Político Permanente FRETILIN nian iha Frente Clandestina.

Banihira CNRT hari’i, Lú Olo sai mos membro Conselho Político Nacional CNRT nian (CPN/CNRT), Secretario Frente Política Interna (FPI), membro Conselho Político Militar iha Resistência Armada, no Coordenador Geral Conselho Presidencial FRETILIN nian.

Iha 26 Novembro 2000 Lú Olo entrega nia kilat M-15 no munisoens tomak ba comando FALINTIL nian, no nia fila ba Díli hodi halau Conferencia Nacional Quadros FRETILIN nian atu reorganiza estrutura base FRETILIN nian ne’ebe harahun iha funu laran, no prepara atu ba Congresso FRETILIN nian iha 2001.

Congresso FRETILIN iha 2001 elege Lú Olo nudar Presidente CCF, hanesan mos iha Congresso FRETILIN ba darua iha 2006.

Iha eleisaun Legislativa iha 30 Agosto 2001, Lú Olo lidera FRETILIN ba Vitoria bo’ot hodi manan assento barak liu hotu atu compõe Assembleia Constituente.

Iha horas 00:00 iha loron 20 Maio 2002 nudar Presidente Parlamento Nacional Lú Olo mak halo Declaração Restauração Independência RDTL nian no fo tomada de posse ba Sr. Xanana Gusmão nu’udar Presidente República. Lú Olo maka Declarador Restauração Independência RDTL nian.

Iha Abril 2007 Lú Olo nudar candidato ba Presidente República manan votos bo’ot liu candidato sira seluk iha primeira ronda, maibe lakon iha segunda ronda.

Iha 2012 kontinua kandidatu ba Presidente manan iha primeiro ronde, maibe lakon iha segundo ronde tamba konspirasaun.

2017 kandidatu fali ba Presidente República no eleito husi maioria povu hodi asumi kna’ar nu’udar Presidente República husi 2017 2022.

Sua Exelénsia Prezidente FRETILIN nian, Eis-Prezidente RDTL nian, Presidente Asembleia Konstituente no eis-Prezidente Parlamentu Nasionál nian, Dr. Francisco Guterres Lú Olo, hakotu iis ona ohin (21 junho 2026), iha Ospitál Prince Court, iha Kuala Lumpur, Malázia, hafoin hala’o tratamentu saúde intensivu.

Ninia partida ida ne’e reprezenta lakon bo’ot ida ne’ebé labele troka ba kaben, oan no família tomak, ba FRETILIN, ba ninia kompañeiru luta sira, no ba sira hotu ne’ebé partilha hamutuk mehi no hari’i Timor-Leste ida ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu.

Ekipa Kobertura  : RCLM

Publika iha :

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *